Prvog dana ZEPS-a 2026 održan panel „Budućnost privrede Bosne i Hercegovine – izazovi i prilike“
ZENICA, 2. septembar 2026. – Predvidiv poslovni ambijent, kvalificirana radna snaga, veće investicije, reindustrijalizacija i ubrzanje evropskih reformi** ključne su pretpostavke snažnijeg i održivog ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovine, poručeno je sa panela „Budućnost privrede Bosne i Hercegovine – izazovi i prilike“, održanog prvog dana Međunarodnog generalnog BH sajma privrede ZEPS 2026.
O izazovima i prilikama za razvoj domaće privrede govorili su Samir Šibonjić, ministar privrede Zeničko-dobojskog kantona, Snježana Köpruner, direktorica GS-TMT, Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore Federacije BiH, guvernerka Centralne banke BiH Selimović i ambasadorica Češke Republike u BiH.
Samir Šibonjić, ministar privrede Zeničko-dobojskog kantona**, u fokusu svog obraćanja stavio je partnerski odnos vlasti i privrednika, reindustrijalizaciju te stvaranje boljih uslova za domaće i strane investicije.
„I sam sam studirao i radio vani, a zatim se vratio u Bosnu i Hercegovinu. Dolazim iz privrede i znam koliko je važno da svi nivoi vlasti budu partneri privrednicima i razumiju njihove stvarne potrebe“, kazao je Šibonjić.
Kao primjer konkretne podrške privredi naveo je povećanje poticaja u ZDK, ističući da je sa ranijih maksimalno tri miliona KM taj iznos povećavan do devet miliona KM, dok je u posljednje četiri godine za podršku privredi izdvojeno više od 40 miliona KM.
Govoreći o tome šta Zeničko-dobojski kanton može ponuditi evropskim investitorima, Šibonjić je naglasio da su među ključnim prednostima povoljnije zemljište u industrijskim zonama, kvalificirana radna snaga sa iskustvom u proizvodnji i spremna za dodatne obuke i prekvalifikacije, stabilna valuta i poreski sistem, uključujući porez na dobit od 10 posto.
Posebno je ukazao na potrebu snažnije promocije domaćih potencijala, podrške mladima i razvijanja svijesti o kupovini domaćih proizvoda.
„Privrednici su ponos ove zemlje jer stvaraju novu vrijednost. Niko nas neće spasiti osim jake privrede – samo jaka privreda znači jaka Bosna i Hercegovina“, poručio je Šibonjić.
Snježana Köpruner, direktorica GS-TMT, među najvećim izazovima bh. privrede izdvojila je političku i ekonomsku nesigurnost u svijetu i Evropi, nedostatak stručne radne snage i pad kvaliteta obrazovanja. Posebno je naglasila značaj reindustrijalizacije i stvaranja uslova za ostanak mladih u Bosni i Hercegovini, ali i njihov povratak iz inostranstva.
„Moramo stvoriti uslove da mladi ljudi ovdje vide svoju budućnost, ali i otvoriti prostor za povratak onih koji su iskustvo i znanje stekli u inostranstvu. Oni sa sobom mogu donijeti novu tehnološku disciplinu, znanje i iskustvo koje je našoj privredi potrebno“, kazala je Köpruner.
Govoreći o iskustvu GS-TMT-a, posebno je istakla potencijal Zeničko-dobojskog kantona, gdje je kompanija otvorila novi pogon u Zenici, naglašavajući kvalitet radne snage i obrazovnih institucija. Dodala je da i poslodavci moraju preuzeti odgovornost za razvoj kadrova.
„Niko neće dobiti gotov proizvod u radniku. Ljude morate educirati, ulagati u njih i pružiti priliku mladima. Kada se s njima pravilno radi i kada su adekvatno vrednovani, oni pokazuju svoje najbolje lice“, poručila je Köpruner.
Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore Federacije BiH, istakao je da je jedan od ključnih problema domaćih kompanija nedostatak dugoročne predvidivosti poslovnog okruženja.
„Kompanijama je potrebno da imaju sliku najmanje pet godina unaprijed – šta će se dešavati sa zakonskom regulativom, porezima, doprinosima i drugim pitanjima koja direktno utiču na njihovo poslovanje“, kazao je Jašarspahić.
Naglasio je značaj domaćih izvozno orijentisanih kompanija, reindustrijalizacije i razvoja proizvodnih pogona u manjim sredinama, uz potrebu za većim korištenjem vlastitih resursa.
„Posebno je važno da u manjim sredinama imamo proizvodne pogone i nova radna mjesta. Moramo istovremeno više koristiti vlastite resurse. Dovoljno govori podatak da uvozimo oko 300 miliona KM vode, iako živimo u zemlji bogatoj vodnim resursima“, istakao je.
Kao jedan od najvećih, a nedovoljno iskorištenih potencijala Bosne i Hercegovine izdvojio je dijasporu, naglašavajući da njena vrijednost nije samo u kapitalu, nego i u ljudima, znanju, iskustvu i međunarodnoj mreži kontakata.
Posebno je ukazao na potrebu bržeg preuzimanja i primjene evropskih regulativa kako bi domaće kompanije zadržale konkurentnost i svoje mjesto u evropskim lancima snabdijevanja.
„Danas praktično nema automobila evropskog brenda bez barem jednog dijela proizvedenog u Bosni i Hercegovini. Donosioci odluka moraju pratiti procese u Evropskoj uniji i pravovremeno usvajati regulative koje će našim kompanijama omogućiti da zadrže svoje mjesto na evropskom tržištu“, poručio je Jašarspahić.
Guvernerka Centralne banke BiH Selimović istakla je da se za 2026. godinu projicira realni rast BDP-a od 1,9 posto, uz očekivani oporavak u naredne dvije godine. Međutim, za snažniji razvoj BiH mora preći sa rasta zasnovanog prvenstveno na potrošnji i rastu plata i penzija na rast koji počiva na produktivnosti, investicijama i kvalificiranoj radnoj snazi.
Poseban izazov predstavljaju odliv radne snage, starenje stanovništva i neusklađenost obrazovanja sa potrebama privrede. Istovremeno, velika uvozna zavisnost čini BiH osjetljivom na vanjske šokove i rast cijena energenata i hrane, zbog čega su potrebne reforme koje će povećati domaću proizvodnju i konkurentnost.
Važnim korakom u približavanju evropskom finansijskom sistemu ocijenjeno je uvođenje domaćeg sistema instant plaćanja, dok bi pristupanje SEPA području građanima i kompanijama omogućilo značajno jeftinije prekogranične transakcije. Prema procjenama Centralne banke BiH, potencijalne godišnje uštede mogle bi iznositi do 100 miliona eura.
Ambasadorica Češke Republike u BiH poručila je da iskustvo njene zemlje pokazuje koliko su važne strukturne reforme, otvorena ekonomija i jasna evropska perspektiva.
Za strane investitore, kako je istakla, među najvažnijim uslovima su predvidiv poslovni ambijent, vladavina prava i sigurnost da će pravila biti ista i za pet ili deset godina.
Bosna i Hercegovina, kako je ocijenjeno, ima značajne potencijale – od energije i prirodnih resursa do industrije, poljoprivrede i kvalitetnih domaćih proizvoda. Istovremeno, potrebno je više ulagati u obrazovanje, nauku, tehnologiju i digitalizaciju, ali i snažnije predstavljati domaće proizvode na međunarodnim tržištima.
Učesnici panela zaključili su da BiH za snažniji i održiviji razvoj treba više kapitalnih investicija, fiskalnu disciplinu, efikasnije institucije, vladavinu prava, kvalitetnije obrazovanje, razvoj domaće proizvodnje i ubrzanje reformi usklađenih sa Evropskom unijom.
Panel održan prvog dana ZEPS-a 2026 potvrdio je da je za budućnost bh. privrede ključno povezati vlast, privredu, obrazovanje i investitore, iskoristiti domaće resurse i ljudski potencijal te stvoriti ambijent u kojem će proizvodnja, znanje i investicije biti temelj novog ekonomskog rasta Bosne i Hercegovine.
ZEPS 2026
– BUSINESS FIRST!